Drugačiji svijet je moguć

 

U prisutnosti neprekidnog pada kvalitete ljudskog života, mi, društveni pokreti, pojedinke i pojedinci, smo se okupili unutar inicijative "Drugačiji svijet je moguć!". Okupili smo se da bi nastavili našu borbu protiv neoliberalizma i rata, te pokazali da je drugačiji svijet moguć.

Mi smo različiti - žene i muškarci, stari i mladi, djeca, sa sela i iz grada, beskućnici, radnici i nezaposleni, studenti, migranti, profesionalci, svake vjere, boje kože i seksualnog opredjeljenja. Izraz ove različitosti je naša snaga i osnova našeg jedinstva. Ovdje smo usprkos pokušajima da se razbije naša solidarnost. Sastavni smo dio globalnog pokreta solidarnosti, ujedinjeni u našoj odluci o borbi protiv koncentriranja bogatstva, širenja siromaštva i nepravde i uništavanja Zemlje. Živimo i izgrađujemo alternativne sisteme, upotrebljavamo kreativnost kako bi ih promovirali. Sudjelujemo u izgradnji stvaranja široke društvene suradnje i otporu sistemu koji se zasniva na seksizmu, rasizmu i nasilju, koji stavlja interese kapitala ispred potreba i težnji ljudi.

Ovaj sistem stvara tragediju i žena, i muškaraca, i djece, i starijih koji svakodnevno umiru zbog gladi, nedostatka zdravstvene zaštite i zbog izlječivih bolesti. Obitelji su prisiljene napustiti svoje domove zbog ratova, posljedica «velikog razvoja», nedostatka zemlje i prirodnih katastrofa, zbog nezaposlenosti, napada na javne službe i uništenja društvene solidarnosti.

11. rujan je obilježio dramatičnu promjenu. Nakon terorističkih napada, koje mi apsolutno osuđujemo, kao i sve ostale napade na civile u ostalim dijelovima svijeta, vlada SAD-a i njezini saveznici su započeli masovnu vojnu operaciju. U ime "rata protiv terorizma", "sumnjive zemlje", ljudska i politička prava se napadaju po cijelome svijetu, pod ucjenom "Ili ste s nama ili ste protiv nas!". Tu se vidi nastavak globalnog rata koji treba učvrstiti dominaciju vlade SAD-a i njezinih saveznika. Islam se demonizira, rasizam i ksenofobija se namjerno propagiraju. Masovni mediji aktivno sudjeluju u ovoj ratobornoj kampanji koja razdvaja svijet na "zao" i "dobar". Suprotstavljanje ratu je u srcu našeg pokreta.

Također osuđujemo pohlepu i ucjene globalnih korporacija koje su podržane od vlada bogatih zemalja.

Vlada SAD-a, u svojim naporima da zaštiti interese velikih globalnih korporacija, arogantno je napustila pregovore o globalnom zagrijavanju, UN-ovu konferenciju o rasizmu i netoleranciji, pregovore o smanjivanju proizvodnje malog oružja, prekinula ugovor o antibalističkim projektilima, konvenciju o bioraznolikosti, dokazujući ponovno da SAD-ova politička i ekonomska elita jednostrano potkopava pokušaje da se nađu zajednička rješenja globalnih problema.

Sve se ovo događa u kontekstu globalne recesije. Kapitalistički ekonomski model uništava prava, životne uvjete i sredstva za život ljudi. Upotrebljavajući sva sredstva da sačuvaju svoju tržišnu vrijednost, globalne korporacije otpuštaju radnike, smanjuju plaće i zatvaraju tvornice, otimajući i zadnju kunu radnicima. Vlasti suočene s ekonomskim krizama odgovaraju privatiziranjem, smanjivanjem izdataka društvenom sektoru i trajno smanjujući prava radnicima. Ova recesija otkriva činjenicu da je neoliberalno obećanje rasta i bogatstva laž.

Globalni pokret za društvenu pravdu i solidarnost se suočava s ogromnim izazovima: borba za mir i opću sigurnost nužno znači suprotstavljanje siromaštvu, diskriminaciji i dominaciji te stvaranje alternativnog, održivog društva.

Neoliberalna politika stvara užasnu bijedu i nesigurnost. Ta politika je dovela do razvoje trgovine ženama i djecom i njihovog seksualnog iskorištavanja. Siromaštvo i nesigurnost stvara milione migranata kojima je uskraćeno svako dostojanstvo, sloboda i pravo. Zato zahtijevamo pravo slobode kretanja, pravo na nepovredivost tijela i legalan status svih migranata.

Vanjski dug zemalja tzv. "trećeg svijeta" i tranzicijskih zemalja je otplaćen već nekoliko puta. Nelegitimno i prevarantski, dug služi kao instrument dominacije, lišavajući ljude njihovih osnovnih ljudskih prava. Institucije koje zahtijevaju povrat duga su sudjelovale u iskorištavanju prirodnih resursa i tradicionalnog znanja tih zemalja.

Voda, zemlja, hrana, šume, sjeme i poljoprivredne kulture su zajednička dobra čovječanstva za sadašnje i buduće generacije. Nužno je održati bioraznolikost. Ljudi imaju pravo na sigurnu i trajnu hranu bez genetski modificiranih organizama. Suverenost hrane na lokalnom, nacionalnom i regionalnom nivou je osnovno ljudsko pravo. S tim u vidu, demokratske agrarne reforme i pristup seljaka zemlji su osnovne potrebe.

Podržavamo sindikate i civilni sektor koji se nastoje izboriti za poboljšanje radnih i životnih uvjeta, za osnovno pravo na organiziranje, na štrajk, na pregovore o kolektivnim ugovorima i za ostvarivanje jednakosti plaća i radnih uvjeta između žena i muškaraca. Zahtijevamo nova internacionalna prava zaposlenih u globalnim korporacijama i u njihovim podružnicama.
Osuđujemo ropstvo i iskorištavanje djece.

Globalne odnose karakterizira "utrka prema dnu" koja se ogleda u uništavanju prirode, omalovažavanju rada i sve većoj mržnji između ljudi. Hrvatska si je u toj globalnoj aukciji priskrbila Bechtel, Deutsche Telekom, Pioneer, Enron, Benetton, Billu, Mercatone, Metro, Siemens, Ericsson, Baxter, McDonald's, Coca Colu... Istovremeno se sve više srozava položaj radnih ljudi, nezaposlenih, umirovljenika, mladih, žena i djece, dok se vladajuće strukture lako i brzo dogovore kada su u pitanju političke fotelje bez obzira na navodne razlike.

Vanjski dug Hrvatske za vrijeme prijašnje vlasti povećan je tri puta. I sadašnja vlast nastavlja povećavati taj dug čime se sve više opterećuje normalno funkcioniranje života i društva u Hrvatskoj. Programi Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) u cijelom svijetu su se pokazali pogubnima za zdrav život ljudi i same prirode, radnička prava i obrazovanje, solidarnost između ljudi i priznavanje, te poštivanje naših različitosti. Sada se nastavljaju nametati ljudima u Hrvatskoj i šire u regiji.

Za što se zalažemo:

Za društvenu suradnju i samoorganizaciju - Ne želimo prepustiti svoj život u ruke političke elite, već želimo sami odlučivati o svom životu. Aktivno sudjelovati i surađivati na ravnopravnoj razini, a ne održavati ulogu pasivnih promatrača i promatračica koji/e nemaju nikakvog utjecaja na odluke koje se donose o našim životima.

Za sigurnost radnog mjesta - Uvođenje fleksibilnog radnog mjesta ne znači veću zaposlenost, već stvaranje poslušnih i obespravljenih radnika.

Za socijalnu sigurnost - Smanjivanje "javne potrošnje" ne znači ništa drugo do ukidanja naših osnovnih socijalnih prava i smanjivanje društvene solidarnosti. Zdravstvena i socijalna zaštita se smanjuju, dok se mirovinskom reformom ukida "fond generacijske solidarnosti" čime se uvelike ugrožava socijalna sigurnost najstarijeg dijela populacije u Hrvatskoj.

Za alternativne ekonomske modele - Želimo graditi alternativne ekonomske modele koji se baziraju na principima suradnje, solidarnosti i pravedne raspodjele dobara. Današnji dominantni ekonomski modeli odgovaraju isključivo političkoj i ekonomskoj eliti.

Za globalizaciju slobode, a ne korporacijske moći - Zahtijevamo slobodu kretanja i ukidanje granica za sve ljude, a ne samo za protok kapitala, kao što je to slučaj s dominatnom idejom globalizacije.

Za dekriminalizaciju ljudi - Kriminaliziranjem ljudi koji napuštaju svoje domove zbog ekonomske i političke situacije te traže sigurnost u zemljama "zapadnog svijeta" se u potpunosti krivo pristupa problemu. Problem leži u globalnim ekonomskim i političkim odnosima moći koji uzrokuju velike migracije i napuštanje domova. Nitko nije ilegalan!

Za prava mladih i djece - Sve razine obrazovanja moraju biti besplatne i dostupne svima. Djeca i mladi imaju pravo na društvenu autonomiju. Također, tražimo ukidanje obavezne vojne službe.

Za slobodu izbora - Gradimo mogućnost slobode izbora u svakom pojedinom dijelu naših života. Želimo jesti zdravu, prirodnu hranu i pomoći razvoju takve poljoprivrede. Želimo slobodno birati gdje ćemo živjeti. Želimo slobodu udruživanja, okupljanja i javnog iznošenja mišljenja.

Za slobodu od nasilja, siromaštva i iskorištavanja - Protivimo se svim totalitarnim, autoritarnim i neravnopravnim oblicima društvene organizacije koji uzrokuju stvaranje i produbljivanje razlika unutar društva. Sve je veći ekonomski jaz unutar društva, ekonomska neravnopravnost žena i muškaraca, jačanje centralizacije, itd. Zahtijevamo povrat tokom privatizacije opljačkane imovine.

Za rodnu ravnopravnost - Emancipacija žena ne smije se iscrpljivati samo u privrednim, političkim i ostalim djelatnostima. Emancipacija se mora odnositi prije svega na položaj žene kao čovjeka. Također, zalažemo se za emancipaciju muškaraca.

Za pravo na informiranje - Ne želimo političku, ekonomsku ili bilo koju drugu vrstu kontrole nad javnim medijima čija uloga bi trebala biti informiranje javnosti, a ne zastupanje interesa političke i ekonomske elite. Ljudi imaju pravo na informacije!

Za nenasilje - Protivimo se ratu i militarizaciji, stvaranju novih vojnih baza i saveza, intervencija i sistematskih eskalacija nasilja. Odabiremo pregovore i nenasilno rješavanje sukoba. Potvrđujemo pravo svih ljudi da traže internacionalno posredovanje, uz sudjelovanje nezavisnih civilnih predstavnika.

Za zaštitu prirode - Aktivno sudjelujemo na razvoju alternativnih izvora energije, alternativnih oblika izgradnje stambenih prostora, prijevoza i svega ostalog što će zaustaviti daljnje uništavanje prirode, kako u Hrvatskoj, tako i na globalnom nivou. Priroda i sva živa bića u njoj su bogatstvo koje nitko ne može posjedovati, s njom možemo jedino živjeti u skladu, kao njen sastavni dio.

Za ukidanje vanjskog duga - Dugovanja i kreditni sistem predstavljaju najveću kočnicu u ekonomskom razvoju. Ekonomski razvoj se ne može dogoditi bez ukidanja tih dugovanja koja stvaraju mogućnost ucjenjivanja "nerazvijenih" od strane "razvijenih" zemalja. Stoga zahtijevamo bezuvjetan otpis svih dugova i naknadu socijalnih i ekoloških dugova.

Za drugačiji svijet, stvoren prema potrebama ljudi, a ne interesima ekonomskih i političkih elita!

[tekst je originalno objavljen kao letak incijative "Drugačiji svijet je moguć!", koja je osnovna kako bi organizrala demonstracije protiv kapitalizma i rata, te istoimenu konferenciju, 2001. godine u Zagrebu]

 

 

 

na prvu stranicu